RADNO VREME Kontaktirajte nas pre posete rasadniku. Online kupovina dostupna je 24/7!
RADNO VREME Kontaktirajte nas pre posete rasadniku. Online kupovina dostupna je 24/7!
pOZOVITE NAS 065 20 77 257
Rasadnik je otvoren za posete uz prethodnu najavu
Lišćari su dugovečne drvenaste biljke koje u našim uslovim rastu od 1m do 40m visine. Za našu planetu su od posebnog značaja jer predstavljaju pluća Zemlje, sprečavaju eroziju i održavaju ekosisteme.
Lišćarske listopadne šume rastu u umereno kontinentalnom pojasu kome pripada i Srbija. Zbog svoje raznolikosti i estetske privlačnosti kolorita lišća, cvetova, oblika krošnja nezaobilazi su deo pejzažne arhitekture.
Ako razmišljate godinu dana unapred, posejte seme. Ako razmišljate deset godina unapred, posadite drvo.
Beli grab je drvo visine do 25 m, sa krošnjom širine do 10 m. Ima dobro razvijen koren i sveže zelene listove koji u jesen zadržavaju zlatnožutu boju. Odlično podnosi senku i pogodan je za pojedinačnu sadnju, grupe i drvorede. Njegovo tvrdo drvo ima raznovrsnu primenu u zanatstvu i odličan je za ogrev. Vrlo je otporan na orezivanje i idealan za žive ograde i topijarne forme.
Napomena: Zbog veličine sadnice, preuzimanje je moguće samo dolaskom u rasadnik.
Biberovac, poznat i kao Vitex agnus-castus ili californijski biberovac, je listopadni žbun ili nisko drvo koje dostiže visinu od 2 do 5 metara. Odlikuje se uspravnim granama, perastim, aromatičnim listovima i bogatim klasovima sitnih ljubičastih cvetova koji cvetaju od juna do septembra. Cvetovi su medonosni i privlače pčele, leptire i druge oprašivače.
Vitex agnus-castus najbolje uspeva na sunčanim položajima i dobro dreniranom tlu. Izuzetno je otporan na sušu, gradske uslove i siromašna zemljišta, što ga čini pogodnim za suve vrtove, medonosne zasade i pejzažno oblikovanje. Može se koristiti kao samostalni žbun, u grupacijama ili kao neformirana živa ograda.
Poznat je i po tradicionalnoj upotrebi u narodnoj medicini, mada se u savremenom vrtlarstvu uglavnom koristi zbog dekorativnosti, otpornosti i dugog perioda cvetanja. Zahvalan je za održavanje, dobro podnosi orezivanje i redovno se vraća nakon jače zime.
Breza je rasprostranjena u južnoj, severnoj i zapadnoj Evropi i nekim delovima Azije. Raste u malim grupama ili pojedinačno. Najčešće ju nalazimo u prirodi od brdskog pojasa do 1.900 m nadmorske visine, na svežim, peskovitim, glinovitim i kamenitim, kiselim zemljištima siromašnim hranjljivim materijama. Moze da naraste do 30m.
Zbog izražene bele kore često se sadi u parkovima zato što deluje impozantno kada raste u gustim grupama. Razmnožava se vegetativno i semenom. Krošnja breze pravi prošarani hlad, pa ispod nje može da raste trava.
Crveni hrast je impresivno listopadno drvo koje raste do 45 metara visine sa širokom, zaobljenom krošnjom. Ovaj otporan hrast izdržava niske temperature i brzo raste, čak 50 cm godišnje. Idealan je za pošumljavanje i parkove zbog svoje otpornosti na senku i zagađenje, kao i dekorativne crvene boje listova u jesen. Uspeva na siromašnim, kiselim zemljištima, posebno peskovito-ilovačastim.
Crvenolisna šljiva Pissardii je listopadno drvo ili veliki žbun koji se ističe dekorativnim tamnocrvenim lišćem i bogatim cvetanjem u rano proleće. Može dostići visinu od 4 do 6 metara, sa širokom, razgranatom krošnjom. Listovi su ovalnog oblika, tamnocrveni do ljubičasti, a boju zadržavaju tokom cele vegetacije.
Cvetovi su sitni, svetloružičasti do beli i javljaju se pre listanja, stvarajući upečatljiv kontrast. Tokom leta razvija male, crvenkaste ili tamnoljubičaste plodove koji su jestivi. Kora drveta je glatka, tamnosmeđa do sivkasta.
Najbolje uspeva na sunčanim mestima, ali podnosi i polusenku. Zahteva dobro drenirano zemljište, blago kiselo do neutralno. Održavanje je jednostavno, a povremeno orezivanje pomaže u formiranju lepe krošnje. Ova vrsta je otporna na mraz i dobro podnosi gradske uslove i zagađenje.
Zbog svoje atraktivnosti, ukrasna šljiva ‘Pissardii’ često se koristi u vrtovima, parkovima, drvoredima i kao soliterna biljka, pružajući efektnu boju tokom cele godine.
Dimno drvo – Cotinus coggygria je ukrasni grm ili manje drvo koje dostiže visinu do 5m. Listovi su zelene boje. Cvetovi se javljaju od aprila do juna meseca i izgledaju kao paučina (svetlo roze boja). Tokom jeseni lišće dobija žutu boju. Dobro podnosi orezivanje, pa od ove biljke možete formirati i malo drvce. Može da se sadi kao pozadina nižim četinarima, a izuzutno je lepa kao soliter na travnjaku. Ovo je biljka koja nema posebne zahteve. Možete je saditi i u polusenci i na suncu.
Dimno drvo crvenolisno je listopadni žbun koji može da se formira i kao drvo koje raste do 4 metra visine. Cveta od maja do jula sitnim cvetićima, kada ti cvetići prođu, ostaju tanke crvene grančice koje su najveći ukras ove biljke. Njegov ukras je i list koji je tokom godine prelazi iz zeleno crvene u tamno crvene boju. Cotinus nema posebne zahteve, odgovara mu osunčan i polusenovit položaj u vrtu.
Ginkgo biloba je jedinstveno listopadno drvo koje se izdvaja po karakterističnim lepezastim listovima svetlozelene boje koji u jesen prelaze u intenzivno zlatnožutu nijansu. Smatra se živim fosilom jer je jedini preživeli predstavnik svoje biljne grupe i odlikuje se izuzetnom otpornošću na zagađenje, bolesti, štetočine i nepovoljne uslove. Raste sporo do umereno i može dostići visinu od 15 do 25 metara, pa je pogodno kako za privatne vrtove tako i za gradske aleje i parkove. Muške biljke su češće u hortikulturi jer ne stvaraju seme neprijatnog mirisa koje se razvija na ženskim primercima. Ginkgo biloba voli sunčana mesta i dobro drenirano zemljište, a s obzirom na svoj jedinstveni izgled i jesenju boju, često se koristi kao soliterna biljka u pejzažnom uređenju.
Hrast cer je brzorastuće listopadno drvo koje dostiže visinu do 30 metara i karakteristično je za brdske i suve predele Balkana, uključujući i veliki deo Srbije. Ima široku, razgranatu krošnju i duboko režnjevite listove sa svetlijom naličjem, koji u jesen dobijaju zlatno-smeđu boju. Kora mu je tamna i duboko izbrazdana, a plod – žir – prepoznatljiv je po čaški obrasloj dugim, bodljikavim ljuskama. Cer je izuzetno otporan na sušu i siromašna zemljišta, što ga čini pogodnim za pošumljavanje degradiranih terena, erozivnih padina i sušnih krajeva. Zahvaljujući snažnom korenu i otpornosti na ekstremne uslove, koristi se i u zaštitnim zasadima, a u pejzažnoj arhitekturi je cenjen kao snažno i dekorativno drvo za veće prostore. Privlači divljač i koristi se za podršku biodiverzitetu, dok je njegovo drvo upotrebljivo za ogrev i manje građevinske radove.
Japanski crvenolisni javor Acer palmatum Atropurpureum je niže ukrasno listopadno drve koje može da naraste u visinu od 2,5m do 3m. Njegov najupadljiviji ukras je njegovo crveno lišće. koje tokom leta poprima tamnije nijanse, da bi u jesen opet bilo intenzivno crvene boje. Dobro podnosi niske temperature. Najlepši će biti u polusenovitom delu bašte.
Japanski javor Acer palmatum Butterfly je nisko dekorativno drvo šarenih listova koje može dostići visinu od 1,5 do 2m. Listovi su srebrne, krem ili bele boje sa ružičastim ivicama. U jednom periodu u toku godinu lišće dobija belo-zelenu boju. Kakvi će listovi ove vrste biti najviše zavisi od njegove pozicije. Najlepši će biti u polusenci i na mestu koje je zaštićeno od jakih vetrova. Odgovara mu zemljište bogato hranljivim materijama, umerene vlage.
Judino drvo (Cercis siliquastrum) je listopadno drvo srednje veličine koje prirodno raste u južnoj Evropi i zapadnoj Aziji. Karakteriše ga široka, zaobljena krošnja i srcoliki listovi koji tokom proleća i leta stvaraju gustu zelenu zaklonu. Posebno je dekorativno zbog intenzivno ružičastih ili ljubičastih cvetova koji se pojavljuju rano u proleće, neposredno pre lista, i cvetaju u grozdovima na granama i stablu. Judino drvo uspeva na sunčanim položajima i prilagodljivo je različitim vrstama zemljišta, ali najbolje raste na dobro dreniranom, umereno vlažnom tlu. Otporno je na sušu i gradske uslove, što ga čini pogodnim za sadnju u parkovima, vrtovima i urbanim sredinama. Zbog sporijeg rasta i skromnih zahteva za negom, idealan je izbor za ukrašavanje prostora gde je potrebna dugotrajna i atraktivna sadnica.
Karagana je listopadni žbun koji se ističe svojom veličinom i zaobljenim oblikom. Ova biljka, poreklom iz Sibira i Mandžurije, obično raste kao višestabljičasti žbun s uspravnim granama, ali se može formirati i kao manje drvo, što je čini veoma fleksibilnom u pejzažnom dizajnu.
Jedan od najupadljivijih detalja ove biljke su njeni žuti cvetovi, koji podsećaju na cvetove graška. Cvetovi se pojavljuju u maju, pojedinačno ili u malim grozdovima, privlačeći pažnju svojom živom bojom i delikatnim izgledom. Nakon cvetanja, cvetovi se razvijaju u žućkasto-zelene mahune, koje tokom leta sazrevaju i dobijaju smeđu boju.
Caragana arborescens je izuzetno prilagodljiva biljka koja može biti oblikovana kako u formu žbuna, tako i u formu manjeg stabla, što je čini popularnim izborom za različite vrste vrtova i pejzažnih aranžmana. Pored toga, zbog svog porekla, ova biljka je veoma otporna na hladnoću i nepovoljne uslove, što je čini idealnom za uzgoj u hladnijim klimatskim zonama.
Kineska mimoza je neobično listopadno drvo iz porodice mimoza, a poznata je i pod imenom albicija. Zovu je još i svileni bagrem i kišno drvo. Albicija raste od 5-10 m u visinu, ali je možete orezivati i samim tim održavati na visini koja vama odgovara. Raste izuzetno brzo, skoro 1m godišnje, pa se preporučuje onima koji žele da imaju visoko drvo za nekoliko godina. Krošnja joj je u obliku kišobrana. Listovi su zeleni, perasto složeni i karakteristični po tome što su danju otvoreni dok se noću skupljaju. Cveta mnoštvom čupavih roze cvetića tokom letnjih meseci od kojih se u jesen formiraju mahune koje ostaju na drvetu preko zime. Najviše joj odgovara osunčana pozicija u vrtu i ocedito tlo.
Kovrdžava vrba (Salix matsudana) spada u brzorastuće lišćare. Visinu koju može da dostigne je 10m. Poznata je po svojim izvijenim i kovrdžavim granama koje dolaze do izražaja u zimskom periodu nakon opadanja lišća. Listovi su takođe blago izuvijani, svetlo zelene boje sa lica i bledo zelene boje sa naličja.
U jesenjem periodu boja lista dobija zlatno žute nijanse i drvo izgleda jos atraktivnije. Kora kovrdžave vrbe je braon boje, ispucala kod obraslih biljaka dok su mlađe grane i mlađe biljke sa veoma nežnom, glatkom korom.
Lampion drvo je skromnih zahteva u pogledu kvaliteta zemljišta. Treba ga uzgajati na osvetljenim i sunčanim mestima. Da bi stablo ojačalo i dobilo lepo oblikovano stablo i krošnju, treba ga orezati (a i svako naredno orezivanje vršiti u rano proleće), dok biljka još miruje. Ukoliko se to ne učini imaće više žbunastu formu. Dobro posnosi sušu i gradska zagađenja, kao i i jake vetrove.
Lepezasta palma (Trachycarpus fortunei) potiče iz predela subtropskih šuma Kine, Japana, Indije i Mjanmara. Ova mediteranska biljka ima krute, kožaste listove koji su lepezasto deljeni i usmereni prema gore. Listovi vremenom odumiru i treba ih otklanjati i na taj način se formira stablo. Na prirodnom staništu dostiže visinu i do 12 m. Lepezasta palma spada u otporne palme i podnosi temperature do -17 stepeni. Postoje muške i ženske jedinke. Cveta na proleće i leto. Cvetovi su žuti i sitni kod muških jedinki a zelene boje kod ženskih jedinki, skupljeni u grozdaste cvasti. Ženska jedinka lepezaste palme može dati i bobišaste plodove koji do jeseni postaju tamno ljubičasti do crni. Voli osunčane i poluosunčane položaje. Ukoliko je izložena više direktnom suncu lepezasta palma se više širi, a ukoliko je više u polusenci raste u visinu više. Tokom leta zahteva obilnije i učestalije zalivanje, a tokom zime jednom nedeljno. Treba je prihraniti povremeno. Dobro podnosi orezivanje. Prilikom sadnje u vrtu, treba je zasaditi u zavetrini i tokom prve zime zaštititi agrotekstilom.
Likvidambar je listopadno drvo koje može da dostigne visinu od 8-10 m formirajući pravilnu krošnju. Već od septembra listovi počinju da menjaju boju i zelena postepeno prelazi u žutu, a zatim preko tople narandžaste u bakarnu. Ovo drvo u vrtu privlači posebnu pažnju. Pogoduju mu sunčani položaji i vlažno zemljište. Sadi se pojedinačno ili u drvoredima.

This will close in 13 seconds