RADNO VREME Kontaktirajte nas pre posete rasadniku. Online kupovina dostupna je 24/7!
RADNO VREME Kontaktirajte nas pre posete rasadniku. Online kupovina dostupna je 24/7!
pOZOVITE NAS 065 20 77 257
Rasadnik je otvoren za posete uz prethodnu najavu
Lišćari su dugovečne drvenaste biljke koje u našim uslovim rastu od 1m do 40m visine. Za našu planetu su od posebnog značaja jer predstavljaju pluća Zemlje, sprečavaju eroziju i održavaju ekosisteme.
Lišćarske listopadne šume rastu u umereno kontinentalnom pojasu kome pripada i Srbija. Zbog svoje raznolikosti i estetske privlačnosti kolorita lišća, cvetova, oblika krošnja nezaobilazi su deo pejzažne arhitekture.
Ako razmišljate godinu dana unapred, posejte seme. Ako razmišljate deset godina unapred, posadite drvo.
Karagana je listopadni žbun koji se ističe svojom veličinom i zaobljenim oblikom. Ova biljka, poreklom iz Sibira i Mandžurije, obično raste kao višestabljičasti žbun s uspravnim granama, ali se može formirati i kao manje drvo, što je čini veoma fleksibilnom u pejzažnom dizajnu.
Jedan od najupadljivijih detalja ove biljke su njeni žuti cvetovi, koji podsećaju na cvetove graška. Cvetovi se pojavljuju u maju, pojedinačno ili u malim grozdovima, privlačeći pažnju svojom živom bojom i delikatnim izgledom. Nakon cvetanja, cvetovi se razvijaju u žućkasto-zelene mahune, koje tokom leta sazrevaju i dobijaju smeđu boju.
Caragana arborescens je izuzetno prilagodljiva biljka koja može biti oblikovana kako u formu žbuna, tako i u formu manjeg stabla, što je čini popularnim izborom za različite vrste vrtova i pejzažnih aranžmana. Pored toga, zbog svog porekla, ova biljka je veoma otporna na hladnoću i nepovoljne uslove, što je čini idealnom za uzgoj u hladnijim klimatskim zonama.
Kineska mimoza je neobično listopadno drvo iz porodice mimoza, a poznata je i pod imenom albicija. Zovu je još i svileni bagrem i kišno drvo. Albicija raste od 5-10 m u visinu, ali je možete orezivati i samim tim održavati na visini koja vama odgovara. Raste izuzetno brzo, skoro 1m godišnje, pa se preporučuje onima koji žele da imaju visoko drvo za nekoliko godina. Krošnja joj je u obliku kišobrana. Listovi su zeleni, perasto složeni i karakteristični po tome što su danju otvoreni dok se noću skupljaju. Cveta mnoštvom čupavih roze cvetića tokom letnjih meseci od kojih se u jesen formiraju mahune koje ostaju na drvetu preko zime. Najviše joj odgovara osunčana pozicija u vrtu i ocedito tlo.
Kovrdžava vrba (Salix matsudana) spada u brzorastuće lišćare. Visinu koju može da dostigne je 10m. Poznata je po svojim izvijenim i kovrdžavim granama koje dolaze do izražaja u zimskom periodu nakon opadanja lišća. Listovi su takođe blago izuvijani, svetlo zelene boje sa lica i bledo zelene boje sa naličja.
U jesenjem periodu boja lista dobija zlatno žute nijanse i drvo izgleda jos atraktivnije. Kora kovrdžave vrbe je braon boje, ispucala kod obraslih biljaka dok su mlađe grane i mlađe biljke sa veoma nežnom, glatkom korom.
Lampion drvo je skromnih zahteva u pogledu kvaliteta zemljišta. Treba ga uzgajati na osvetljenim i sunčanim mestima. Da bi stablo ojačalo i dobilo lepo oblikovano stablo i krošnju, treba ga orezati (a i svako naredno orezivanje vršiti u rano proleće), dok biljka još miruje. Ukoliko se to ne učini imaće više žbunastu formu. Dobro posnosi sušu i gradska zagađenja, kao i i jake vetrove.
Lepezasta palma (Trachycarpus fortunei) potiče iz predela subtropskih šuma Kine, Japana, Indije i Mjanmara. Ova mediteranska biljka ima krute, kožaste listove koji su lepezasto deljeni i usmereni prema gore. Listovi vremenom odumiru i treba ih otklanjati i na taj način se formira stablo. Na prirodnom staništu dostiže visinu i do 12 m. Lepezasta palma spada u otporne palme i podnosi temperature do -17 stepeni. Postoje muške i ženske jedinke. Cveta na proleće i leto. Cvetovi su žuti i sitni kod muških jedinki a zelene boje kod ženskih jedinki, skupljeni u grozdaste cvasti. Ženska jedinka lepezaste palme može dati i bobišaste plodove koji do jeseni postaju tamno ljubičasti do crni. Voli osunčane i poluosunčane položaje. Ukoliko je izložena više direktnom suncu lepezasta palma se više širi, a ukoliko je više u polusenci raste u visinu više. Tokom leta zahteva obilnije i učestalije zalivanje, a tokom zime jednom nedeljno. Treba je prihraniti povremeno. Dobro podnosi orezivanje. Prilikom sadnje u vrtu, treba je zasaditi u zavetrini i tokom prve zime zaštititi agrotekstilom.
Likvidambar je listopadno drvo koje može da dostigne visinu od 8-10 m formirajući pravilnu krošnju. Već od septembra listovi počinju da menjaju boju i zelena postepeno prelazi u žutu, a zatim preko tople narandžaste u bakarnu. Ovo drvo u vrtu privlači posebnu pažnju. Pogoduju mu sunčani položaji i vlažno zemljište. Sadi se pojedinačno ili u drvoredima.
Lampion drvo je skromnih zahteva u pogledu kvaliteta zemljišta. Treba ga uzgajati na osvetljenim i sunčanim mestima. Da bi stablo ojačalo i dobilo lepo oblikovano stablo i krošnju, treba ga orezati (a i svako naredno orezivanje vršiti u rano proleće), dok biljka još miruje. Ukoliko se to ne učini imaće više žbunastu formu. Dobro posnosi sušu i gradska zagađenja, kao i i jake vetrove.
Zimzelena magnolija ili magnolija grandiflora je spororastuća zimzelena biljka. Njeni listovi su krupni, kožasti i veoma sjajni. Naličje listova je smeđe boje. Cveta tokom leta (od juna do septembra) krupnim cvetovima bele boje. Cvetovi mogu biti prečnika 12-30 cm. Od toga i dolazi sam naziv biljke “ Grandiflora“ , što znači veliki i krupni cvet.
Zlatna kiša (Laburnum) je listopadni grm ili malo drvo sa karakterističnom krošnjom, na kojoj se ističu viseći cvetni grozdovi koji se pojavljuju već krajem proleća. Može dostići visinu do 7 metara, formirajući duge i široke grane. Zbog svojih jarko žutih cvetova često se naziva „zlatna kiša“ ili „žuta kiša“.
Cveta od meseca aprila do juna, a cvetovi su sakupljeni u viseće grozdaste cvasti. Nakon što se latice otvore, počinju da rastu novi listovi, dok se iz cvetova razvijaju mahune dužine do 5 cm u kojima se nalaze crne semenke. Kora drveta je maslinasto-smeđa do crna, a kod starijih biljaka postaje ispucala.
Laburnum privlači bumbare, pčele i leptire. Lako se uzgaja u bilo kojem dobro dreniranom zemljištu na sunčanom mestu. Može uspevati i u delimičnoj senci, ali će tada imati manje cvetova.