RADNO VREME Kontaktirajte nas pre posete rasadniku. Online kupovina dostupna je 24/7!
RADNO VREME Kontaktirajte nas pre posete rasadniku. Online kupovina dostupna je 24/7!
pOZOVITE NAS 065 20 77 257
Rasadnik je otvoren za posete uz prethodnu najavu
Evonimus zeleni je zimzeleni, gust i kompaktan žbun visine 1–3 m i širine 1–2 m, sa sjajnim tamnozelenim kožastim listovima. Raste umereno brzo (20–40 cm godišnje), dobro podnosi sunce, polusenku i senku, a najbolje uspeva u umereno vlažnom, dobro dreniranom zemljištu. Cvetovi su sitni i nenametljivi, plodovi retki. Izuzetno se lako održava: traži redovno zalivanje dok se ne ukoreni, povremenu rezidbu u proleće i leto i lagano đubrenje u proleće. Podnosi šišanje i formiranje topijarnih oblika, idealan je za žive ograde, bordure, solitere i sadnju u saksijama.
Fizokarpus je dekorativni listopadni grm. Boja lista varira od zeleno-crvene do boje crnog vina, što izdvaja ovu biljku u grupu retkih crvenolisnih žbunova. Cvetovi su mu u beloj ili belo-ružičastoj boji. U septembru se formiraju plodovi koji ostaju do proleća na biljci. Može da naraste do 2m visine. Odgovaraju mu osunčane i polusenovite pozicije u vrtu.
Fizokarpus zlatni Dart’s Gold je ukrasni grm idealan za formiranje živih ograda. Dostiže visinu do 2 metra i početkom leta krasi ga obilje belih cvetova. Može se saditi samostalno ili u kombinaciji sa drugim cvetnim žbunjem. Posebno je efektan kada se kombinuje sa crvenolisnim vrstama, jer stvara upečatljiv vizuelni kontrast. Njegovi listovi su izražene zlatno-žute boje.
Forzicija je jedan od prvih vesnika proleća, prepoznatljiva po zlatno-žutim cvetovima koji se pojavljuju u martu, pre listova, i ostaju 5-6 nedelja. Dok su ostale biljke još u zimskom snu, forzicija donosi boju i život u vrt. Naraste do 3,5 m visine, brzo se širi i zahteva redovno orezivanje nakon cvetanja (krajem aprila), kako bi se obezbedilo bujno cvetanje sledeće godine. Orezujte 1/3 grane, izbegavajte jesenje orezivanje kako ne biste uklonili pupove za cvetanje.
Forzicija je izuzetno otporna, podnosi niske temperature, sušu i gradska zagađenja. Voli sunčana mesta, ali može rasti i u polusenci, mada tada manje cveta. Pogodna je za sve tipove tla. Može se saditi kao soliterna biljka, u grupama, kao živa ograda (na rastojanju od 1 m) ili u kombinaciji sa drugim grmovima.
Forzicija je idealna za ukrašavanje dvorišta, parkova ili za sakrivanje neprivlačnih površina. Njena grančica, stavljena u vazu, može se rascvetati u kući.
Forzicija šarenolisna Golden Times je atraktivna sorta poznata po svojim dekorativnim listovima. Listovi su joj zeleni sa žutim ivicama, što joj daje šaren i upečatljiv izgled tokom cele sezone. U proleće, pre pojave listova, biljka se prekriva zlatno-žutim cvetovima koji donose boju i život u vrt. Naraste do 1,5-2 m visine, što je čini idealnom za soliterne zasadе, žive ograde ili kombinaciju sa drugim grmovima.
Forzicija Golden Times je izuzetno otporna biljka, koja uspeva na sunčanim i polusenovitim mestima. Ne zahteva posebnu negu, podnosi različite tipove tla i dobro podnosi hladnoću. Nakon cvetanja, preporučuje se orezivanje kako bi se održao oblik grma i podstaklo bujnije cvetanje naredne godine. Ova sorta je odličan izbor za vrtove koji traže biljku sa dugotrajnim dekorativnim efektom.
Fotinija mini Little Red Robin je kompaktan zimzeleni grm koji krasi baštu tokom cele godine. Mladi listovi imaju prepoznatljivu, intenzivno crvenu boju, posebno izraženu u proleće, kada biljka izgleda najživlje. Dostiže visinu od 70 do 100 cm i lako se održava redovnim orezivanjem, koje je najbolje obaviti u proleće, kada prođe opasnost od mraza.
Cveta u maju i junu. Tada se pojavljuju sitni beli cvetovi skupljeni u guste cvasti na vrhovima grana. Iako su diskretnog izgleda, cvetovi su vrlo dekorativni u kontrastu sa crvenim i zelenim lišćem, a privlače i pčele i druge oprašivače. Nakon cvetanja mogu se formirati sitne crvene bobice, koje dodatno ukrašavaju biljku tokom leta i jeseni.
Zahvaljujući gustoj formi i raskošnim bojama, idealna je za formiranje nižih živih ograda ili kao soliterna biljka u manjim vrtovima. Pogodna je i za sadnju u žardinjerama. Najbolje uspeva na sunčanom mestu, ali dobro podnosi i polusenku.
Fotinija Red Robin je zimzeleni grm visine 2-3 metara kožastih tamnozelenih listova. Mladi listovi su izrazito crveni, sjajni koji sa starošću prelaze u tamno zelenu boju. Cveta u maju, cvetovi su sitni, beli skupljeni u cvast jakog mirisa. Raste umereno brzo. Zahteva svetle do zasenčene položaje, ukoliko je više u senci boja crvenih listova neće biti tako intenzivna. Može se gajiti u velikim saksijama. Idealna je za formiranje žive ograde. Takođe se može saditi pojedinačno kao kontrast zelenim biljkama. Raste kao grm, ali adekvatnim orezivanjem se može formirati da raste kao niže drvo.
U ponudi imamo i manje sadnice po nižoj ceni.
Hibiskus močvarni je višegodišnja biljka koja se ističe izuzetno krupnim cvetovima prečnika i do 20 cm, u nijansama bele, roze i crvene boje. Dostiže visinu od 120–150 cm i širi se u obliku žbuna. Najbolje uspeva na osunčanim mestima i vlažnim, hranljivim zemljištima, a redovno zalivanje je važno za obilno cvetanje. Cveta tokom leta do rane jeseni i unosi tropski ugođaj u vrt. Pogodan je za sadnju u blizini vodenih površina, kao soliter ili u kombinaciji sa drugim cvetnicama, a otporan je na niske temperature i prezimljava u bašti.
Hibiskus šarenolisni je ukrasni listopadni žbun izuzetno dekorativnog izgleda zahvaljujući atraktivnom šarenom lišću. Njegovi listovi su zeleni sa nepravilnim krem-belim ivicama, što biljci daje poseban kontrast tokom cele sezone.
Tokom leta razvija cvetove ružičasto-crvene boje sa izraženim tamnijim središtem. Cvetanje traje dugo, od jula do septembra, pa hibiskus unosi boju i živost u vrt u periodu kada mnoge druge biljke prestaju da cvetaju.
Biljka može dostići visinu od 2–3 metra, a pogodna je i za formiranje živih ograda i pojedinačnu sadnju. Najbolje uspeva na osunčanim mestima, u dobro dreniranom i umereno plodnom zemljištu. Lako se održava, otporna je na gradske uslove i dobro podnosi rezidbu kojom se može oblikovati po želji.
Hibiskus ‘Variegata’ je pravi izbor za sve koji žele da spoje egzotičan izgled cvetova sa dekorativnim šarenolisnim efektom tokom cele vegetacije.
Hortenzija (Hydrangea macrophylla, Thunb. Ser.) je bogata i bujna biljka koja cveta tokom cele godine, od proleća do kasne jeseni. Razvija se kao žbun visine od 1 do 2 metra. Listovi su veliki, jajasti, jarko zelene boje. Cveće se formira u velikim, loptastim cvastima na vrhovima grana, a boja cvetova se menja iz plave u ružičastu u različitim nijansama, zavisno od pH vrednosti zemljišta. Na vrlo kiselim zemljištima, sa pH vrednošću od 4,5 do 5, cvetovi su plavi-ljubičasti, dok na blago kiselim zemljištima sa pH vrednošću od 6 do 6,5 postaju ružičasto-crveni. Hortenzije su acidofilne biljke i najbolje uspevaju na kiselim zemljištima, dok na alkalnim zemljištima mogu da se osuše.
Hortenzije imaju velike zahteve za vlagom u zemljištu i dobro rastu na vlažnim, plodnim i senovitim mestima. Orezivanje nije obavezno za njihov životni ciklus, ali se često primenjuje kako bi biljka imala lepši i skladniji oblik, kao i veće cvetove. Idealno vreme za orezivanje je jesen ili kraj zime, pred početak nove vegetacije, kada se uklanjaju precvetale grane iz prethodne sezone.
Ova vrsta hortenzije spada u starinske sorte odnosno nije hibrid i samim tim nije toliko zahtevna i osetljiva.
Hortenzija Anabela cveta tokom letnjih meseci cvetovima u obliku lopti. Cvetovi su u početku zelene boje da bi kasnije popimili snežno belu boju. Jedna je od omiljenih hortenzija najčešće gajenih za ozelenjavanje zasenčenih delova. Raste u vidu grma do 1,5m visine i iste tolike širine. Najbolje će uspevati u polusenci, gde je poželjno jutarnje sunce a ostatak dana u hladu.
Hortenzija Wims red ima tamno crvene stabljike, uspravnog oblika i cvetove koji menjaju boju od bele, ružicaste do tamno crvene. Naraste do 2 m. Najbolje joj odgovara kiselo do neutralno, vlažno zemljište. Cvetovi su dužine i do 30 cm. U rano proleće biljku orežite i cvetaće na ovogodišnjim granama. Uspeva na suncu i polusenci.
Hypericum calycinum je kompaktni listopadni grm koji se često koristi u vrtovima zbog svoje dekorativnosti i lakoće održavanja. Ovaj grm raste do visine od 40-50 cm i širine 60-70 cm.
Cvetovi Hypericum calycinum su karakteristični po svom jarko žutom tonu i široki su oko 7 cm. Cveće podseća na ruže, a sastoji se od pet latica koje okružuju crveni prašnik, stvarajući upečatljiv izgled. Cvetovi se pojavljuju pojedinačno ili u manjim grozdovima od 2-3 cveta, a pojavljuju se u velikim količinama tokom leta i jeseni, gotovo prekrivajući lišće.
Listovi ove biljke su ovalni i postepeno menjaju boju: počinju bronzanim tonovima, prelaze u srednje zelenu, tamno zelenu, a na kraju u plavo-zelenu boju, čime stvaraju odličan kontrast sa žutim cvetovima.
Hypericum calycinum je biljka koja voli puno sunce, iako se može snaći i u blagoj senci, ali u punom suncu postiže najbolji razvoj i cvetanje. Odgovara mu srednje vlažno, dobro drenirano tlo, a najbolje uspeva na peskovitim zemljištima. Ovaj grm je otporan i prilagodljiv, pa je idealan za različite tipove vrtova.
Indijski jorgovan je visoki žbun ili nisko drvo koje potiče iz Japana i Kine, i gde može da naraste i do 8 metara u visinu, dok na našem podneblju obično naraste do 3 metra. Cveta sredinom leta, pa sve do kasne jeseni, a cvasti grupisane u bukete mogu biti i do 25 centimetara. U jesen lišće menja boju od tamno zelene, preko žute, narandžaste i crvene. Na pravoj lokaciji se veoma lako uzgaja.
Indijski jorgovan je biljka toplijih i umerenih predela. Na temperaturi -15 do -17 vrhovi grančica stradaju. Krajem jeseni ili rano u proleće pre kretanja vegetacije poželjno je da se biljka jače oreže na nekoliko pupoljaka po grančici, da bi razvila gušću krošnju željenih dimenzija i obilnije cvetala. Mlade biljke indijskog jorgovana potrebno je zaštititi od zime u hladnijim krajevima (temperature niže od -15° C), dok u trećoj i četvrtoj godini rasta, zaštita tokom zime nije potrebna.
Najviše mu odgovaraju plodna i sveža, dobro drenirana zemljišta neutralne reakcije. Indijskom jorgovanu odgovaraju sunčana ili svetla mesta, kao i dobro drenirano, plodno zemljište. Biljci je takodje potrebno obezbediti lokaciju koja je zaštićena od promaja i hladnih vetrova. Potrebe za vodom su umerene. Odrasloj dobro ukorenjenoj biljci je dovoljno povremeno duboko zalivanje tokom letnjih meseci. Dostiže visinu i širinu krošnje 3-4,5 m, ako se ne orezuje.
Sadnicu indijskog jorgovana možete odmah zasaditi u zemlju, ali da se vodi računa o tome da se sa korene ne istrese zemlja. Nakon vađenja iz saksije, busen fino i polako spustiti u već iskopanu jamu. Jama bi trebalo da bude duplo veća od saksije u kojoj se trenutno nalazi biljka. Onda bi trebalo da pomešate pola baštenske zemlje i pola humusa za cveće.
Zatim dodajte na dno jedan sloj ove mešavine pa spustite busen biljke i onda opet naspete zemlju i humus pomešane. Blago pritisnite zemlju oko biljke i dobro je zalijte. Tek posađene biljke potrebno je zalivati dok se ne uspostavi koren. Ako je ovako ostavite neće izmrznuti preko zime čak iako je samo pola metra visoka biljka. Ali kako biste bili sto posto sigurni da neće zadobiti promrzline tokom zime onda već u novembru biljku ogrnite agrilnim platnom, mada ni ovo nije neophodno.
Poželjno je veće sadnice lično preuzeti u rasadniku.
U ponudi i manje sadnice po ceni od 1200rsd
Indijski jorgovan mix – kupujete jednu sadnicu čija boja cveta je iznenađenje.
Lagerstroemia je listopadni ukrasni grm ili manje drvo, koje važi za jedan od najelegantnijih baštenskih ukrasa. U zavisnosti od orezivanja, može narasti 3–4 m, pa i više. Tokom leta razvija raskošne cvasti dužine 25–30 cm, sastavljene od brojnih sitnih cvetova koji izgledaju kao da su poređani u bukete, a cvetanje traje sve do kasne jeseni.
Nakon cvetanja na granama ostaju dekorativni plodovi u obliku drvenastih čaura, koji krase biljku tokom zime. Međutim, njen ukras nije samo cvet – i kora je veoma atraktivna. Glatka, bež boje, prošarana nepravilnim linijama, ostaje pravi dragulj bašte i u zimskom periodu. Listovi su elipsasti, kožasti i nežni, dodatno upotpunjujući lepotu ove vrste.
Indijski jorgovan je biljka toplijih i umerenih predela. Na temperaturi -15 do -17 vrhovi grančica stradaju. Krajem jeseni ili rano u proleće pre kretanja vegetacije poželjno je da se biljka jače oreže na nekoliko pupoljaka po grančici, da bi razvila gušću krošnju željenih dimenzija i obilnije cvetala. Mlade biljke indijskog jorgovana potrebno je zaštititi od zime u hladnijim krajevima, dok u trećoj i četvrtoj godini rasta, zaštita tokom zime nije potrebna.
Najviše mu odgovaraju plodna i sveža, dobro drenirana zemljišta neutralne reakcije. Indijskom jorgovanu odgovaraju sunčana ili svetla mesta, kao i dobro drenirano, plodno zemljište. Biljci je takodje potrebno obezbediti lokaciju koja je zaštićena od promaja i hladnih vetrova. Potrebe za vodom su umerene. Odrasloj dobro ukorenjenoj biljci je dovoljno povremeno duboko zalivanje tokom letnjih meseci. Dostiže visinu i širinu krošnje 3-4,5 m, ako se ne orezuje.
Sadnicu indijskog jorgovana možete odmah zasaditi u zemlju, ali da se vodi računa o tome da se sa korene ne istrese zemlja. Nakon vađenja iz saksije, busen fino i polako spustiti u već iskopanu jamu. Jama bi trebalo da bude duplo veća od saksije u kojoj se trenutno nalazi biljka. Onda bi trebalo da pomešate pola baštenske zemlje i pola humusa za cveće.
Zatim dodajte na dno jedan sloj ove mešavine pa spustite busen biljke i onda opet naspete zemlju i humus pomešane. Blago pritisnite zemlju oko biljke i dobro je zalijte. Tek posađene biljke potrebno je zalivati dok se ne uspostavi koren. Ako je ovako ostavite neće izmrznuti preko zime čak iako je samo pola metra visoka biljka. Ali kako biste bili sto posto sigurni da neće zadobiti promrzline tokom zime onda već u novembru biljku ogrnite agrilnim platnom, mada ni ovo nije neophodno.
Jagodnjak (Arbutus unedo) je zimzelena višegodišnja biljka iz porodice Ericaceae. Ova biljka je rasprostranjena u mediteranskom regionu i zapadnoj Evropi, gde raste u šumama, šikarama i kamenitim predelima. Arbutus unedo u kontinentalnom podneblju naraste do visine od 2 do 4 metra, formirajući gustu, zaobljenu krošnju.
Listovi su joj tamnozeleni, kožasti i nazubljeni, dok se tokom jeseni pojavljuju beli ili ružičasti cvetovi u obliku zvona, koji privlače oprašivače, poput pčela. Plodovi, koji se razvijaju nakon cvetanja, su okrugli, crveni i bodljikavi, nalik jagodama, a sazrevaju tokom naredne godine, što daje biljci jedinstven izgled sa istovremenim cvetovima i plodovima. Plodovi su jestivi, sa slatko-kiselkastim ukusom, i koriste se za proizvodnju džemova, likera ili se konzumiraju sveži. Arbutus unedo preferira blaga, sunčana staništa sa dobro dreniranim, kiselim ili neutralnim zemljištem.
Otporan je na sušu i relativno otporan na niske temperature i može podneti temperature do -15°C, zavisno od uslova uzgoja i starosti biljke. Mladim biljkama potrebna je dodatna zaštita tokom hladnijih perioda, dok su zrele biljke otpornije i mogu preživeti umereno hladne zime.
Zbog svoje dekorativnosti, koristi se u hortikulturi kao ukrasna biljka u parkovima, vrtovima ili kao solitera. Takođe, ima ekološki značaj, jer pruža stanište i hranu brojnim vrstama insekata i ptica.
Japanska dunja je dekorativni listopadni žbun koji dostiže visinu do oko 2 metra. U rano proleće bogato cveta tamno narandžastim, ponekad crvenkastim cvetovima koji ga čine jednim od najupadljivijih ranocvetnih ukrasa u bašti.
Tokom jeseni na granama ostaju mali, žućkasti, mirisni plodovi nalik minijaturnim dunjama, koji dodatno ukrašavaju biljku i nakon opadanja lišća.
Najbolje uspeva na sunčanim i toplim pozicijama, gde će najobilnije cvetati. Biljka je izuzetno privlačna pčelama i drugim korisnim oprašivačima, pa osim estetske, ima i ekološku vrednost u vrtu.
Jorgovan ljubičasti je visok listopadni grm koji u proleće krasi bašte obilnim i mirisnim cvetovima. Njegove cvasti dolaze u različitim bojama, ali najčešće su bele i ljubičaste. Ova biljka je izuzetno otporna, lako se gaji i brzo raste, zahtevajući minimalnu negu.
Jorgovan se može saditi u vrtovima, duž okućnica i staza, a često se koristi i za formiranje živih ograda. Najbolje uspeva na sunčanim ili polusenovitim mestima, u hranljivom i dobro dreniranom zemljištu, blago alkalne sredine.