RADNO VREME Kontaktirajte nas pre posete rasadniku. Online kupovina dostupna je 24/7!
RADNO VREME Kontaktirajte nas pre posete rasadniku. Online kupovina dostupna je 24/7!
pOZOVITE NAS 065 20 77 257
Rasadnik je otvoren za posete uz prethodnu najavu
Arizonski čempres je visoko zimzeleno drvo koje dostiže visinu do 20 metara. Brzo raste, naročito u prvim godinama sa prirastom do 70 cm godišnje. Otporan je na niske temperature do -20 ºC. Idealan je za pojedinačnu sadnju, grupne sadnje i drvorede, dodajući dekorativnu vrednost vašem prostoru.
Beli grab je drvo visine do 25 m, sa krošnjom širine do 10 m. Ima dobro razvijen koren i sveže zelene listove koji u jesen zadržavaju zlatnožutu boju. Odlično podnosi senku i pogodan je za pojedinačnu sadnju, grupe i drvorede. Njegovo tvrdo drvo ima raznovrsnu primenu u zanatstvu i odličan je za ogrev. Vrlo je otporan na orezivanje i idealan za žive ograde i topijarne forme.
Napomena: Zbog veličine sadnice, preuzimanje je moguće samo dolaskom u rasadnik.
Crvenolisna šljiva Pissardii je listopadno drvo ili veliki žbun koji se ističe dekorativnim tamnocrvenim lišćem i bogatim cvetanjem u rano proleće. Može dostići visinu od 4 do 6 metara, sa širokom, razgranatom krošnjom. Listovi su ovalnog oblika, tamnocrveni do ljubičasti, a boju zadržavaju tokom cele vegetacije.
Cvetovi su sitni, svetloružičasti do beli i javljaju se pre listanja, stvarajući upečatljiv kontrast. Tokom leta razvija male, crvenkaste ili tamnoljubičaste plodove koji su jestivi. Kora drveta je glatka, tamnosmeđa do sivkasta.
Najbolje uspeva na sunčanim mestima, ali podnosi i polusenku. Zahteva dobro drenirano zemljište, blago kiselo do neutralno. Održavanje je jednostavno, a povremeno orezivanje pomaže u formiranju lepe krošnje. Ova vrsta je otporna na mraz i dobro podnosi gradske uslove i zagađenje.
Zbog svoje atraktivnosti, ukrasna šljiva ‘Pissardii’ često se koristi u vrtovima, parkovima, drvoredima i kao soliterna biljka, pružajući efektnu boju tokom cele godine.
Dimno drvo – Cotinus coggygria je ukrasni grm ili manje drvo koje dostiže visinu do 5m. Listovi su zelene boje. Cvetovi se javljaju od aprila do juna meseca i izgledaju kao paučina (svetlo roze boja). Tokom jeseni lišće dobija žutu boju. Dobro podnosi orezivanje, pa od ove biljke možete formirati i malo drvce. Može da se sadi kao pozadina nižim četinarima, a izuzutno je lepa kao soliter na travnjaku. Ovo je biljka koja nema posebne zahteve. Možete je saditi i u polusenci i na suncu.
Dimno drvo crvenolisno je listopadni žbun koji može da se formira i kao drvo koje raste do 4 metra visine. Cveta od maja do jula sitnim cvetićima, kada ti cvetići prođu, ostaju tanke crvene grančice koje su najveći ukras ove biljke. Njegov ukras je i list koji je tokom godine prelazi iz zeleno crvene u tamno crvene boju. Cotinus nema posebne zahteve, odgovara mu osunčan i polusenovit položaj u vrtu.
Japanski crvenolisni javor Acer palmatum Atropurpureum je niže ukrasno listopadno drve koje može da naraste u visinu od 2,5m do 3m. Njegov najupadljiviji ukras je njegovo crveno lišće. koje tokom leta poprima tamnije nijanse, da bi u jesen opet bilo intenzivno crvene boje. Dobro podnosi niske temperature. Najlepši će biti u polusenovitom delu bašte.
Japanski javor Acer palmatum Butterfly je nisko dekorativno drvo šarenih listova koje može dostići visinu od 1,5 do 2m. Listovi su srebrne, krem ili bele boje sa ružičastim ivicama. U jednom periodu u toku godinu lišće dobija belo-zelenu boju. Kakvi će listovi ove vrste biti najviše zavisi od njegove pozicije. Najlepši će biti u polusenci i na mestu koje je zaštićeno od jakih vetrova. Odgovara mu zemljište bogato hranljivim materijama, umerene vlage.
Kineska mimoza je neobično listopadno drvo iz porodice mimoza, a poznata je i pod imenom albicija. Zovu je još i svileni bagrem i kišno drvo. Albicija raste od 5-10 m u visinu, ali je možete orezivati i samim tim održavati na visini koja vama odgovara. Raste izuzetno brzo, skoro 1m godišnje, pa se preporučuje onima koji žele da imaju visoko drvo za nekoliko godina. Krošnja joj je u obliku kišobrana. Listovi su zeleni, perasto složeni i karakteristični po tome što su danju otvoreni dok se noću skupljaju. Cveta mnoštvom čupavih roze cvetića tokom letnjih meseci od kojih se u jesen formiraju mahune koje ostaju na drvetu preko zime. Najviše joj odgovara osunčana pozicija u vrtu i ocedito tlo.
Kovrdžava vrba (Salix matsudana) spada u brzorastuće lišćare. Visinu koju može da dostigne je 10m. Poznata je po svojim izvijenim i kovrdžavim granama koje dolaze do izražaja u zimskom periodu nakon opadanja lišća. Listovi su takođe blago izuvijani, svetlo zelene boje sa lica i bledo zelene boje sa naličja.
U jesenjem periodu boja lista dobija zlatno žute nijanse i drvo izgleda jos atraktivnije. Kora kovrdžave vrbe je braon boje, ispucala kod obraslih biljaka dok su mlađe grane i mlađe biljke sa veoma nežnom, glatkom korom.
Lampion drvo je skromnih zahteva u pogledu kvaliteta zemljišta. Treba ga uzgajati na osvetljenim i sunčanim mestima. Da bi stablo ojačalo i dobilo lepo oblikovano stablo i krošnju, treba ga orezati (a i svako naredno orezivanje vršiti u rano proleće), dok biljka još miruje. Ukoliko se to ne učini imaće više žbunastu formu. Dobro posnosi sušu i gradska zagađenja, kao i i jake vetrove.
Lepezasta palma (Trachycarpus fortunei) potiče iz predela subtropskih šuma Kine, Japana, Indije i Mjanmara. Ova mediteranska biljka ima krute, kožaste listove koji su lepezasto deljeni i usmereni prema gore. Listovi vremenom odumiru i treba ih otklanjati i na taj način se formira stablo. Na prirodnom staništu dostiže visinu i do 12 m. Lepezasta palma spada u otporne palme i podnosi temperature do -17 stepeni. Postoje muške i ženske jedinke. Cveta na proleće i leto. Cvetovi su žuti i sitni kod muških jedinki a zelene boje kod ženskih jedinki, skupljeni u grozdaste cvasti. Ženska jedinka lepezaste palme može dati i bobišaste plodove koji do jeseni postaju tamno ljubičasti do crni. Voli osunčane i poluosunčane položaje. Ukoliko je izložena više direktnom suncu lepezasta palma se više širi, a ukoliko je više u polusenci raste u visinu više. Tokom leta zahteva obilnije i učestalije zalivanje, a tokom zime jednom nedeljno. Treba je prihraniti povremeno. Dobro podnosi orezivanje. Prilikom sadnje u vrtu, treba je zasaditi u zavetrini i tokom prve zime zaštititi agrotekstilom.
Likvidambar je listopadno drvo koje može da dostigne visinu od 8-10 m formirajući pravilnu krošnju. Već od septembra listovi počinju da menjaju boju i zelena postepeno prelazi u žutu, a zatim preko tople narandžaste u bakarnu. Ovo drvo u vrtu privlači posebnu pažnju. Pogoduju mu sunčani položaji i vlažno zemljište. Sadi se pojedinačno ili u drvoredima.